Aronija
Pripada u iznimno ljekovite i nadasve korisne biljke. Porijeklo aronije je s istoka Sjeverne Amerike. Tamo se uz Aronia melanocarpa (crnoplodna aronija), nalaze i Aronia arbutifolia (crvenolisna aronija) te Aronia prunifolia (ljubičasta aronija).

Stanište odakle dolazi je kiselo i vlažno, s 1000 – 1200 mm godišnjih padalina.

Aronija pripada familiji ruža (Rosacea). Po svome habitusu, aronija je listopadni grm.

Visine je 2 do 3 m i širine 2,5 m, karakteriziraju je lijepi bijeli cvjetovi koji su smješteni u kiticama. U našim klimatskim uvjetima (kontinentalna klima), cvate u zadnjoj dekadi mjeseca travnja. Cvate u prekrasnim bijelim cvjetovima, širokim oko 10 mm, skupljenim u grozdiće (10 – 15 cvjetova, a na vršnim dijelovima mladica do 30 cvjetova). Cvatnja traje oko 10-tak dana, svaki cvijet pojedinačno cvjeta oko tjedan dana. Oprašivači su uglavnom pčele, a po literaturi aronija se oprašuje i putem vjetra (anemofilija).

Listovi su ovalni, nazubljeni na svojim krajevima, različitih boja u fenofazama (u vegetaciji su tamnozeleni, dok u jesen dobivaju žarko crvenu boju). Plodovi su okrugli, ljubičasto-crvene boje. Plod je promjera od 6-14 mm i težine 1,0 -1,5 g. Plodovi dozrjevaju u kolovozu mjesecu, meso ploda je crvene boje sa slatko-kiselkastom i trpkom aromom (kupi usta pri konzumiranju). U plodovima nema koštice, a sjemenke su male (vrlo sitne). Aronija ima iznimno male zahtjeve za uzgoj. Može se uzgajati diljem lijepe naše domovine, počevši od otoka (Visa, Hvara, Brača pa sve do Gorskog kotara i Slavonije). Ako se uzme u obzir da aronija potječe s područja s atlanskom klimom, bolje uspjeva na staništima s visokom vlagom tla i zraka gdje je količina godišnjih padalina 500 – 600 mm. Jednako tako dobro uspjeva na tlima s višim razinama podzemnih voda, gdje druge voćne vrste, kao što su jabuka i višnja ne mogu uspjevati. Može se uzgajati na kamenitim tlima, s malo zemlje (prigorska regija i unutrašnjost Istre). Treba izbjegavati zbijena, vlažna tla. Zato što kasno cvate (zadnja dekada mjeseca travnja u kontinetalnom klimatu), mraz ne može naškoditi stabljici i cvjetu aronije. Po literaturi oštećenja od izmrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od – 23 oC početkom zime i – 30 oC sredinom zime.

Plodovi dozrijevaju od početka do sredine kolovoza. Dozrijevanje je ujednačeno, te nije potrebno više puta ići u berbu. To u mnogome smanjuje troškove berbe, (bere se ručno i strojno).

Prinosi se kreću od 8 do 12 t/ha, a trajnost nasada aronije je oko 20 godina.

Za uzgoj, aronija nije zahtjevna voćna vrsta u našim klimatskim uvjetima (kontinentalne klime), nema bolesti i štetočina. Prikladna je za ekološki uzgoj, ali je osjetljiva na sušu te je u ljetnom periodu potrebno navodnjavanje. Ako se primjenjuju sve agrotehničke mjere (uništavanje korova, navodnjavanje i rezidba na pomlađivanje grana), može dati 10 kg plodova po jednom grmu.

Način sadnje:

Označiti mjesto sadnje (razmak u redu 1,5–2 m, a međuredno rastojanje 3,5–4 m),
Iskopati rupu dimenzija 0,5 m x 0,5 m,
Jednoj trećini izvađene zemlje dodati 1/3 zgorelog stajnjaka i 1/3 treseta, izmiješati i nagaziti oko sadnice,
Nakon toga dobro zaliti sa 8–10 l vode po sadnici.

Preuzeto / zahvaljujemo: https://www.savjetodavna.hr/savjeti/25/467/aronija/

Pomaže kod mršavljenja, visokog tlaka i kolesterola

Osim za jelo, ova biljka služi i kao ukras. Bogata je antocijaninima pa se njezin sok i ekstrakt koriste u prehrambenoj industriji kao prirodna bojila. Suha aronija ima slatku notu.

Aronija predstavlja moćno, potpuno prirodno oružje u prevenciji bolesti, ali i kad je bolest već prisutna… Najjača od svih vrsta je tzv. sibirska aronija koja se uzgaja u zagrljaju hladne klime i nedirnute prirode

Aronija se naziva i namirnica budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćava od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. Studije su pokazale da ima i antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku “ubija” maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Kao izuzetan antioksidans, aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala i “napad” na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i spriječavajući razvoj kroničnih bolesti. Antioksidativni kapacitet aronije i njenog soka je mnogostruko veći nego, primjerice, borovnice i ostalih bobičastih plodova poznatih kao rasadnik antioksidansa. Ogromna količina tanina i flavonoida gdje glavnu ulogu ima antocijanin, aroniju čine najjačim poznatim antioksidansom današnjice. Sto grama zrelih plodova aronije sadrži 16 100 ORAC jedinica dok je dnevna doza potrebna za zaštitu tkiva od 3 000 do 5 000 ORAC jedinica. Mnogobrojna istraživanja otkrila su da ova biljka tamih bobica poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim žilama, a svakodnevnim korištenjem vrijednosti kolesterola i triglicerida se snižavaju te se tako štiti kardiovaskularni sustav. Ublažava migrene i glavobolje, učinkovito snižava krvni tlak, te blagotvorno djeluje na crijevnu sluznicu i želudac. Osim toga, aronija je poznata i po tome što podiže cjelokupni imunitet organizma, smanjuje upale, spriječava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta, a omogućava i bolji rad žući i jetre. Zreli plodovi i sok sadrže velike količine beta karotena i zeaksantina koji štite stanice od oštećenja, oči od nastanka sive mrene, a kožu od opasnih sunčevih zraka i melanoma. Regulira rad gušterače i razinu šećera u krvi, a samim time može biti korisna u liječenju dijabetesa i metaboličkog sindroma i svakako se preporučuje dijabetičarima. Koristi i kod nepravilnog rada štitne žlijezde, potiče zarastanje rana, usporava starenje kože sprečavajući nastanak bora i strija, a pomaže i kod upale i proširenih vena. Aronija stvara i snažnu zaštitu od pojave demencije i nastanka Alzheimerove bolesti… Usto, prava je riznica biološki aktivnih spojeva. Ima ih preko 300. Od vitamina sadrži sve esencijalne nutrijente – C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a od minerala je bogata cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom. Konzumacija Na našem tržištu nedavno su se pojavili mnogobrojni proizvodi od aronije koja se uzgaja u našim krajevima, poput soka i čaja, no bobice se, za djelotvoran učinak mogu konzumirati i svježe – i dovoljno ih je pojesti oko 200 do 300 grama dnevno. Kako bi je konzumirali preko cijele godine, aronija se može zamrznuti, osušiti, ukuhati kao marmelada, sok, sirup, kompot, vino, liker, rakija. Ipak, posebno se preporučuje hladno cijeđen sok koji je dovoljno piti jednom dnevno na tašte i to jednu rakijsku čašicu… Podsjeća na borovnicu, ali… Aronija su zapravo sitne, male, tamnoplave bobice u grozdovima koje izgledom jako podsjećaju na borovnicu. Rastu u obliku grma visine i do dva metra. Jestivi i ljekoviti dio biljke su bobice oporog okusa koje se nakon sazrijevanja na grmu mogu održati i dva mjeseca. Sazrijeva krajem kolovoza i u rujnu. Postoje tri vrste aronije – crna aronija (Aronia melanocarpa), tamnocrvena (Aronia arbutifolia), i ljubičasta (Aronia prunifolia) i pripadaju porodici ruža Rosacea. Nijedna nema prirodnih neprijatelja, odnosno nametnika, pa se ova biljka uopće ne prska i s pravom nosi naziv ekološki uzgojenog bobičastog voća… Najbolje uspijeva… Nakon otkrivanja ljekovite moći krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća počinje njen intenzivan uzgoj i danas se uzgaja širom Europe. Potječe iz istočnog dijela Sjeverne Amerike odnosno današnje Kanade, a američki Indijanci od davnina je poznaju kao vrijednu prehrambenu i ljekovitu biljku. Bobice aronije su sušili i mljeli i tako ih kombinirali s mesom i brašnom. Svježe plodove su najčešće koristili kod želučanih problema i proljeva, gripa i prehlada, a od listova aronije su radili čaj za cijeljenje rana. Najbolje uspjeva u hladnoj klimi gdje zime traju 5-6 mjeseci, a ljeta su blaga, s temperaturama koje ne prelaze 20 stupnjeva… Što je to Sibirska aronija i u čemu je razlika? Zahvaljujući tome što jako dobro podnosi zimu i mraz, te temperature do minus 47 stupnjeva C dospjela je i do Rusije i Sibira. Ekstremno niske temperature na njoj ne ostavljaju nikakve posljedice. Sibirska aronija ili lat. Aronia melanocarpa ima vrlo visok postotak polifenola, vitamina C, E i beta-karotena što je čini jednom od najjačih poznatih i ispitanih antioksidanasa.  Od svih je upravo Aronia melanocarpa najkvalitetnija. Poznatija je još i kao divlja sorta i obično po grozdu nosi samo 10 do 15 bobica, ali su one zato tri puta jače, to jest zdravije od kultiviranih, kalemljenih sorti. Mineralima bogato zemljište Rusije osigurava prirodno široku paletu minerala, bez dodatnih fertilizatora. Ruski biolog Ivan Vladimirovich Michurin još je krajem 19. stoljeća istraživao i dokazao moć aronije. Suvremeni znanstvenici su se za nju zainteresirali tek 90-ih godina prošlog stoljeća pa je uslijedio niz novih studija provedenih u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Kanadi, SAD-u i Rusiji. Zanimljivo je spomenuti i da su aroniju primjenjivali i nakon nesreće u Černobilu i to za smanjenje tegoba bolesnika izloženih zračenju… Sigurnost za upotrebu… Sok sibirske Aronije je siguran za upotrebu od prve godine života i kod trudnica bez osjećaja mučnine. Ne sadrži gluten te je siguran kod svih bezglutenskih dijeta.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/lifestyle/najzdravija-biljka-na-svijetu-aronija-614709 – www.vecernji.hr